Starenjem raste rizik od srčanih bolesti, zbog čega je izuzetno važno održavati srce zdravim.
- Prema Nacionalnom institutu za starenje, vjerojatnost razvoja srčanih bolesti raste kako pojedinci stare, osobito nakon što navrše 65 godina. To uključuje povećan rizik od moždanog i srčanog udara. Dr. Bernardo Acevedo-Mendez iz bolnice North Shore objašnjava da starenje dovodi do raznih promjena u tijelu, poput otvrdnjavanja arterija i nakupljanja plaka. Te promjene mogu u konačnici rezultirati razvojem kardiovaskularnih bolesti.
Dr. Laura Verde, istaknuta stručnjakinja za kardiovaskularno zdravlje, objašnjava da se na zdravlje srca može utjecati promjenama u tijelu i načinu života. Naime, starije odrasle osobe imaju veću osjetljivost na inzulinsku rezistenciju, što posljedično povećava vjerojatnost razvoja dijabetesa. Osim toga, nije neuobičajeno da se smanjena tjelesna aktivnost dogodi kao posljedica bolova u zglobovima i ograničenja uzrokovanih artritisom.
Iako su dob i vremenske prilike izvan naše kontrole, postoje mjere koje možemo primijeniti kako bismo poboljšali dobrobit kardiovaskularnog sustava. Ključni korak je izbjegavanje natrijem bogate i jako prerađene hrane, jer može pridonijeti povišenom krvnom tlaku, primarnom elementu rizika za srčane bolesti. Dr. Acevedo-Mendez i dr. Nadim Gelo ističu važnost umjerenog unosa soli i prerađene hrane.
Istraživanje je pokazalo da smanjenje unosa natrija kroz dijetu s niskim udjelom natrija može učinkovito smanjiti razinu krvnog tlaka, dok konzumacija prekomjernih količina ultraprerađene hrane povećava vjerojatnost razvoja srčanih bolesti. Preporučljivo je usvojiti hranjivu prehranu koja uključuje obilje voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i ribe, dok nezdrave masnoće zamijenite biljnim uljima poput maslinovog ili ulja avokada.
Kako bismo očuvali dobrobit kardiovaskularnog sustava tijekom procesa starenja, ključno je kloniti se štetnog ponašanja kao što je vođenje sjedilačkog načina života, pušenje i zanemarivanje rutinskih liječničkih pregleda. Dr. Vedder ističe važnost održavanja aktivnosti jer ne samo da pridonosi fizičkoj kondiciji, već i poboljšava raspoloženje i mentalno blagostanje, u konačnici smanjujući vjerojatnost srčanih bolesti. Osim toga, pravovremeni liječnički pregledi i brzo djelovanje u odgovoru na simptome igraju ključnu ulogu u sprječavanju težih srčanih problema.
BONUS TEKST:
Mentalna higijena je jednako važna kao i fizička. Ona se odnosi na očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja kroz različite strategije i prakse koje podržavaju dobrobit uma i emocionalnu stabilnost. U današnjem svetu koji često stavlja naglasak na fizičko zdravlje, važno je ne zanemariti potrebe našeg uma.
Osnovni stubovi mentalne higijene uključuju redovno vežbanje samoposmatranja i samosvesti, kao i aktivno upravljanje stresom i emocijama. To podrazumeva razvijanje zdravih navika kao što su meditacija, joga ili tehnike dubokog disanja koje pomažu u smanjenju anksioznosti i poboljšanju sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim izazovima.
Pored toga, održavanje mentalnog zdravlja uključuje i negovanje pozitivnih međuljudskih odnosa, jer bliske veze i podrška prijatelja i porodice mogu značajno doprineti mentalnom blagostanju. Redovno izražavanje zahvalnosti i praktikovanje empatije takođe su ključni elementi u održavanju pozitivnog mentalnog okruženja.
Edukacija o mentalnom zdravlju igra važnu ulogu u razbijanju stigme i podizanju svesti o važnosti brige o svojim emocionalnim potrebama. Sve veći broj ljudi prepoznaje da je važno potražiti pomoć stručnjaka kad je to potrebno, bez osećaja srama ili slabosti. Psihoterapija i savetovanje mogu biti izuzetno korisni u prevazilaženju dubljih emocionalnih problema i trauma.
Na kraju, važno je napomenuti da očuvanje mentalnog zdravlja zahteva kontinuiranu pažnju i angažovanje. Svi mi imamo svoje jedinstvene izazove i načine na koje se nosimo sa njima, ali aktivno raditi na očuvanju mentalne higijene može imati dugoročno pozitivne efekte na naše celokupno blagostanje i kvalitet života.
