Jutros se vozim autobusom kroz mali gradić u Bosni i Hercegovini. Prolazimo kroz mirno naselje s tek desetak kuća.
Na stanici nas čeka jedna starija žena, oko 75 godina. Kada je bus stao, unijela je kesu domaćih krušaka i, koliko je mogla ponijeti, još jedan teret u rukama. Pružila je vozačici, koja nas vozi, kesu s plodovima i zamolila je da ne kasni s polaskom za grad.
Ovo je osoba koju niko ne poznaje, a njena gestu je ispunjena ljubaznošću. To su ljudi ovdje.
BONUS ISPOVEST :
Naslov: Nezaboravni Ljetni Dani
Bilo je to vruće ljetno jutro kada sam se probudila s tjeskobom u stomaku. Ove godine odlučili smo se obiteljskom putovanju na more. Moji roditelji, mlađi brat i ja, svi smo bili uzbuđeni, ali i pomalo nervozni zbog daljine i nepoznatog kojim ćemo se tek proći. Naša destinacija bila je mala ribarska će, Skrivena Uvala, koja je slovi la kao pravi biser Jadrana.
Nakon nekoliko sati vožnje, napokon smo stigli. Već s prve slike u mojim mislima, more se prostiralo u svim nijansama plavetnila. Bilo je to kao da sam kročila u raj. Plaža je bila pješčana, s fini m morskim kamenčićima, a u daljini su se uspinjali borovi, koji su mirisali na bezbrižnost ljetnih dana. Brzo smo se smjestili u naš mali apartman i odmah smo uputili prema plaži.
Prvi je dan bio savršen. Sunce je blistalo, a lagani povjetarac donosio je miris soli i borova. Mlađi brat je odmah skočio u more, a ja sam se pridružila nakon što sam malo osjetila temperaturu vode. Bilo je to poput ulaska u topli zagrljaj. Igrali smo se u vodi, gradili dvorce od pijeska i plovili na napuhavanju. Bilo je to vrijeme kada su brige o školi i obavezama bile daleko, a sreća se mogla osjetiti u svakom dahu.
Svaki dan je dolazio s novim avanturama. Istraživali smo obalu, posjetili obližnje otoke i uživali u morskim delicijama koje su nam nudio lokalni restorani. Moj omiljeni trenutak bio je odlazak na ribarsku večeru, gdje smo jeli svježe ulovljenu ribu, uz salatu od rajčice i maramice s maslinovim uljem. Okusovi su mi se urezali u pamćenje, a razgovori s lokalnim ribarima bili su nevjerojatni. Pričali su o svojim životima, o moru i vremenskim prilikama.
Jednog je dana tata odlučio da idemo na izlet brodom. Bio je to nezaboravan doživljaj. Plovili smo kroz plavetnilo, a more nas je kretalo kao da nas želi odvesti u neku čarobnu zemlju. Posjetili smo špilje i skrivene plaže gotovo nepristupačne sa kopna. Moja sreća je bila neizmjerna dok sam zaranjala u tirkizne dubine. Svaki trenutak bio je poput slike s razglednice, a ja sam se trudila zabilježiti svaki detalj u svom srcu.
Ali, kako to obično biva, ljeto nije trajalo vječno. Polako su se dani počeli smanjivati, a s njima i naše ljetne čarolije. Prolazila sam kroz uspomene na svaku večer provedenu uz more, gledajući zalaske sunca koje su bojili nebo u nijanse crvene i ljubičaste. Ponekad sam se osjećala tužno jer sam znala da se sve to bliži kraju.
Kada je došao dan povratka, osjetila sam tugu, ali i zadovoljstvo. Donijela sam sa sobom more uspomena i osjećaj slobode. Iako se ljeto završilo, ja sam znala da ću u srcu uvijek nositi te nezaboravne ljetne dane i da će me one pratiti kroz cijelu godinu.
